Overblog
Editer l'article Suivre ce blog Administration + Créer mon blog

Le Monde du Sud// Elsie news

Le Monde du Sud// Elsie news

Haïti, les Caraïbes, l'Amérique Latine et le reste du monde. Histoire, politique, agriculture, arts et lettres.


Un texte sur l'émigration haïtienne aux USA. Pour ceux qui n'aiment pas lire et/ou ne savent pas lire le créole, il existe également un audio.

Publié par siel sur 1 Mars 2025, 16:40pm

Catégories : #AYITI ACTUALITES, #AYITI ECONOMIE, #PEUPLE sans mémoire..., #DUVALIER

Kesyon imigrasyon an se yon aspè ki toujou nan kè reyalite eksplwatasyon epi li lye a nesesite transfè mendèv pou eksplwatasyon Ozetazini.  Li gen plizyè dimansyon ladan l. Petèt, dimansyon migrasyon nan peyi Etazini ki plis ap vegle je nou se dòz frekansite otorite meriken yo pa janm menaje imigran ak refijye ki vin fè ladesant nan peyi a. 

Depi ewopeyen yo, sitou anglè konkistadò yo te fin tabli dominasyon yo sou teritwa sa a, ak kout zam fann fwa, se yon maswife san san limit y ap fè lòt kategori moun ki vini, tankou yo, monte. Ayisyen se, san di petèt, youn nan kategori nasyonal ki sibi plis imilyasyon frekansite ak imanite defalke yo Ozetazini. Pa gen fason pou n ta ka rakonte tout mizèrere ayisyen ap sibi anba bòt fere zotobre djòl alèlè meriken. Men, kèk egzanp ka ba nou yon lide sou reyalite makawon yo sitou rezève pou ayisyen yo. Nan fen ane 70 yo, (gouvènman) gwoup dominan meriken yo te lage vèni botpipol sou do ayisyen yo; nan koumansman ane 80 yo, gwo zouzoun nan peyi a te pake ayisyen yo nan kan Kwom-Miyami; nan fen ane 80 yo, rasis meriken yo te kole etikèt Sida-4H sou lestomak ayisyen yo; nan mitan ane 90 yo, enperyalis meriken yo te fèmen ayisyen yo nan baz Gwantanamo nan kondisyon malouk. … An jeneral, pou ti krik ti krak, se pa pil e pa pakèt otorite meriken yo depòte ayisyen. 

Anba vant tout kalite move jan ak malfezans gouvènman meriken yo kont ayisyen se mak fabrik rasis e volonte dezimanizasyon (demounizasyon) klas dominant peyi sa a nou toujou jwenn. Moralite, desans ak sans imanite toujou absan istorikman nan konpòtman dirijan meriken sa yo vizavi Ayisyen.

Frekansite, foulay ak ensansiblite makawon ayisyen yo sibi ak plis degou se katafal toya ki soti anba lang sal Trump. Natirèlman, nan pwen moun ki moun tout bon ki p ap kondane konpòtman manke dega sa yo. Men tou, san rezèv, tout ayisyen, tout pwogresis dwe kritike mak fabrik dechèpiyay ak ipokrizi politik migrasyon enperyalis meriken yo. Epi nou dwe denonse matrakaj ak eksplwatasyon travayè imigran ayisyen ap andire anba men yo. 

Otan nou dwe monstre anfas konpòtman bourik ak ensiltan yo, otan tou, nou dwe pran san n pou n analize nannan pwosesis migrasyon an nan kontèks dominasyon ak dechèpiyay enperyalis meriken an sou Ayiti. Eksperyans diskriminasyon k ap dekonstonbre fyète ak entegrite ayisyen yo, lakay yo Ayiti kou Ozetazini, se sentòm yon sistèm kapitalis enperyalis devantray, rayisab ak chichadò k ap souse travayè jouk nan mwèl epi lage yo nan kouri. 

Imigrasyon ki blayi tribò babò sou planèt la dirèkteman konekte ak ansyen piyaj kolonyal esklavajis ewopeyen yo mete ak nouvo dechèpiyay ak dominasyon enperyalis yo ap fè sou peyi domine yo nan sid global la. Se paske machin eksplwatasyon kapitalis sa yo depatcha resous peyi domine yo epi kontinye deranje pwosesis gouvènans yo ki fè pèp peyi sa yo antere nan twou lamizè. Se Kriz ekonomik ak sosyo-politik ayisyen yo ki anrasinen nan entèferans, mannigans politik ak eksplwatasyon kapitalis meriken an k ap plede fòse sitwayen ayisyen yo kite peyi yo pou al travay pou patwon meriken yo toupatou depi ane 1920 yo. 

Vraiment intéressant. On dirait que le changement de paradigme commence timidement à prendre.

Suite dans le lien.

Commenter cet article

Archives

Nous sommes sociaux !

Articles récents